Štetnost pušenja u trudnoći

Danas je pušenje raširena pojava i smatramo je stečenom navikom i izabranim rizikom. Svjetska zdravstvena organizacija pušenje duhana svrstava u bolesti ovisnosti te je u novoj X verziji Međunarodne klasifikacije bolesti, ozljeda i uzroka smrti svrstava pod šifru F 17.0 s nazivom: „Duševni poremećaji i poremećaj ponašanja vezan uz pušenje duhana“.

Pušenje i trudnoća su pojmovi koji bi trebali biti nespojivi. Nažalost, stvarnost je drugačija što su pokazala istraživanja na tom području.

Osnovni sastojci duhana

Duhan sadrži u svom lišću 0.5-1% nikotina, a u dimu cigarete ga ima 6-8 mg. Dim cigarete je heterogena smjesa plinova, nekondenziranih para i tekućih aerosola. Dokazano je da duhanski dim cigareta sadrži oko 4000 različitih spojeva i elementa. Najčešći agensi nađeni u dimu cigareta jesu steroli (stigmasterol, beta sitosterol), alkaloidi (nikotin i njegovi alkaloidi: nikoptinin, nikotein, anabazin, anatabin i izonikotein), piridin i heterociklički spojevi, formaldehid, amonijak, razne rezidue pseticida i herbicida, ugljični monoksid i dušikovi oksidi te druge tvari. (1)

Čestice dima djeluju na organizam iritativno, toksično, genotoksično, mutageno, kancerogeno, psihoaktivno i teratogeno i zahvaćaju središnji i autonomni živčani sustav, kardiovaskularni, gastrointestinalni, respiracijski, urinarni, genitalni, imunološki, zapravo sve sustave organizma.

Učinci duhanskog dima na trudnoću

Nikotin uzrokuje vazokonstrikciju i smanjen protok krvi kroz uterus. Na taj način posredno uzrokuje smanjenu placentarnu cirkulaciju i time fetalnu ishemiju. CO se veže za fetalni hemoglobin na mjestu namijenjenom kisiku te dovodi do stvaranja karboksihemoglobina. Time se kapacitet vezanja kisika za hemoglobin može smanjiti i do 25%. Žena koja puši dvije kutije cigareta na dan može doseći razinu od 10% karboksihemoglobina u krvi. Koncentracija karboksihemoglobina od 10% u krvi majke povezana je s 10-15% višim karboksihemoglobinom u krvi fetusa. Ta razina karboksihemoglobina ekvivalent je redukciji protoka krvi kroz fetus za 60%. Nakon dvije popušene cigarete, za 2.5 minute se povećava koncentracija noradrenalina i adrenalina, što uzrokuje povećanje krvnog tlaka i ubrzanu srčanu akciju u majke. Nakon pet minuta se ubrzava rad srca u fetusa. (2)

Pušenje u tijeku trudnoće, kao i pasivno izlaganje duhanskom dimu predstavljaju rizik za trudnoću s obzirom na brojne moguće komplikacije. Posljedice djelovanja duhanskog dima u trudnoći su:

• Dvostruko povećani rizik od ranog spontanog pobačaja
• Prijevremeni porođaj
• Intrauterini zastoj rasta (IUZR) s rađanjem nedostaščadi u prosjeku 200 g lakše porođajne težine
• Placenta previa
• Abrupcija placente
• Veći perinatalni morbiditet
• Veći perinatalni mortalitet
• Povećana incidencija urođenih anomalija
• Povećana mogućnost sindroma iznenadne smrti djeteta (SIDS)

Komplikacije u trudnoći rastu proporcionalno s brojem popušenih cigareta npr. pušenje manje od dvadeset cigareta dnevno povećava perinatalni mortalitet za 20%, a za 35% u onih trudnica koje puše više od dvadeset cigareta na dan.

Pušenje u trudnoći i kasniji razvoj djeteta

Pušenje za vrijeme laktacije smanjuje stvaranje mlijeka, a to utječe na manje dobivanje na težini djeteta. Postoje studije koje govore o povećanoj frekvenciji poremećaja u intelektualnom razvoju djece čije su majke pušile tijekom trudnoće. Nađeno je da ta djeca imaju niži kvocijent inteligencije, da zaostaju 4-5 mjeseci u čitanju i računanju u odnosu na djecu majki koje nisu pušile tijekom trudnoće. Postoji povećani rizik za nastanak nekih vrsta karcinoma u djece čije su majke pušile u trudnoći, a isto tako i otežana socijalna adaptacija takove djece.

Zaštita zdravlja žena, a naročito žena u fertilnoj dobi kod nas je jedan od prioritetnih zadataka zdravstvene zaštite. U tu zaštitu uključena je i zaštita majke i ploda tijekom trudnoće. Zadatak prenatalne zaštite je i edukacija trudnice o načinu života i postupcima koji služe promicanju i očuvanju zdravlja te izbjegavanje rizičnih čimbenika.

Pušenje i dojenje

Nažalost se događa da žene koje su pušile tijekom trudnoće tu lošu naviku zadrže i nakon poroda što dovodi do daljnjih posljedica za dijete. Već je istaknuto da pušenje, naročito u većoj količini dovodi do smanjene produkcije mlijeka. Kod neke djece može prouzročiti slabost, povraćanje, trbušne bolove, proljev. Poluvrijeme izlučivanja nikotina je oko 90 minuta. Važno je naglasiti da pušenje nije razlog za prestanak dojenja, već je dojenje razlog za prestanak pušenja. Majke koje doje i žele prestati pušiti mogu si pomoći upotrebom nikotinskih flastera. Thomas W.Hale smatra da je kod većine žena koje popuše 20 cigareta dnevno, količina nikotina u krvi 44ng/mL, a ako upotrebljavaju nikotinske flastere 17 ng/mL. Kod upotrebe flastera treba se strogo pridržavati uputa o apstinenciji od pušenja, jer bi količina nikotina u krvi tada znatno porasla. Navečer ih treba skinuti da se smanji noćna koncentracija. Nikotinske gume za žvakanje nisu primjerene za majke koje doje jer je razina nikotina u krvi i mlijeku veća.

Zaključak

Većina ljudi je danas svjesna štetnosti pušenja, kako aktivnog tako i pasivnog. Naročito je u svim studijama istaknuta štetnost pušenja u trudnoći, kako za majku, tako i za plod. To pušenje se kasnije reflektira na razvoj djeteta, ali sva ta saznanja nisu dovoljna da bi prestali pušiti. Pušenje je ovisnost i u rješavanju tog problema potreban je interdisciplinarni pristup. Patronažna zdravstvena skrb kod trudnice i babinjače koje puše, prvenstveno je usmjerena na edukaciju kako bi mogle donijeti odluku o prestanku. Trudnicu je potrebno informirati o štetnom utjecaju pušenja na plod (manja porođajna težina, prijevremeni porod, rizik nastajanja nisko usađene posteljice, povećani rizik mortaliteta nerođenog djeteta i djeteta u prvim tjednima nakon rođenja,…). Patronažna sestra mora pravovremeno uočiti rizične čimbenike za zdravlje majke i djeteta i educirati obitelj o štetnosti pasivnog pušenja. Ponekad je potreban skupni ili individualni terapeutski program za odvikavanje i isticanje potrebe za zdravim načinom života. Kod nas za sada ne postoji program sustavnog odvikavanja od pušenja trudnica koje imaju čvrstu naviku, iako bi to bilo korisno. Isto tako potrebni su preventivni programi za mlade o posljedicama koje izaziva pušenje, edukacija o načinu života i postupcima koji služe očuvanju i promicanju zdravlja. Izdvajanja iz fondova zdravstva mnogih razvijenih zemalja su značajne stavke u liječenju posljedica pušenja, a posebno onih koje su nastale tijekom pušenja u trudnoći.

Literatura:

• Habek, D. (1996). Utjecaj pušenja na fetalnu aktivnost u ranoj trudnoći. Magistarski rad, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Pavičić, D., Eljuga, D. Pušenje i trudnoća. Borba protiv raka, 1994, Vol.25, br.1, str. 15-17
• Dickenson, E.J.: Maternal Infant Nursing Care, USA, 1999.
• American Lung Association, Smoking and Pregnancy , August 1997.