Majčino mlijeko sadrži matične stanice
Dr. Mark Cregan, koji je prvi otkrio kako majčino mlijeko sadrži matične stanice, uvjeren je kako će ih znanstvenici unutar pet godina moći prikupljati s ciljem istraživanja terapija za stanja poput ozljede leđne moždine, za dijabetes ili za Parkinsonovu bolest. Ali ono zbog čega je taj znanstvenik iz Perth-a ushićen, obećanje je kako bi njegovo otkriće moglo biti početak još mnogim uzbudljivim otkrićima o mogućnostima majčina mlijeka.
On vjeruje kako majčino mlijeko ne zadovoljava samo nutritivne potrebe rastućeg dojenčeta već sadrži i ključne biljege koji usmjeravaju njegov ili njen razvoj prema odrasloj dobi. «Već otprije znamo kako majčino mlijeko osigurava djetetove nutritivne potrebe, ali tek počinjemo shvaćati kako navjerojatnije obavlja mnoge druge funkcije.» kaže dr. Cregan, molekularni biolog na Sveučilištu Zapadne Australije.
Kaže da, u biti, mliječne žlijezde preuzimaju od posteljice ulogu pružanja razvojnog usmjerivanja kako bi se osiguralo ispunjenje djetetovih genetskih odrednica. „To je namještanje savršenog razvoja za dijete“, kaže dalje i nastavlja: „Već smo saznali da djeca koju se doji imaju prednost u kvocijentu inteligencije kao i čitav niz drugih zdravstvenih dobrobiti“. Istraživači također vjeruju kako se zaštitni učinci dojenja nastavljaju i prema odrasloj dobi.
„Problem je u tome što mnoge majke svoje mlijeko smatraju identičnim mlijeku za nadohranu, jer ako jednako izgledaju morala biti jednaka. Međutim danas sa sigurnošću znamo kako su poprilično različita i kako se mnogi učinci majčina mlijeka ne očituju desetljećima. Tvrtke koje proizvode nadomjesna mlijeka usredotočile su se na da njihove nutritivne kvalitete što više približe majčinom mlijeku, ali ona nikad ne mogu pružiti razvojno usmjerivanje.“
Upravo je briga dr. Cregana za zdravlje dojenčadi bilo ono što ga je navelo na istraživanje složenih staničnih sastavnica ljudskog majčinog mlijeka. „Gledao sam na golemu složenost stanica i pomislio kako nitko o njima ništa ne zna.“
Imao je predosjećaj da ako majčino mlijeko sadrži sve te stanice, zasigurno skriva i njihove preteče. Njegov je tim uzgajao stanice iz majčinog mlijeka pronašavši one koju su bile pozitivne na biljeg matičnih stanica, nestin. Daljnja raščlamba pokazala je ta skupine stanica potječe iz multipotentne linije s potencijalom diferencijacije u različite stanične oblike. To znači kako se stanice mogu potencijalno „reprogramirati“ te stvoriti različite tipove ljudskog tkiva.
Svoje istraživanje predstavio je krajem siječnja pred dvjestotinjak vodeći svjetskih stručnjaka na Međunarodnoj konferenciji društva za istraživanje humanog mlijeka i laktacije u Pertu.
„Pokazali smo kako te stanice imaju sva fizička obilježja matičnih stanica. Ono što ćemo iduće učiniti je vidjeti ponašaju li se kao matične stanice,“ kaže dr. Cregan. Ako je tako, oni obećavaju pružiti istraživačima u potpunosti etičan način prikupljanja matičnih stanica za istraživanje bez rasprave koja je opterećivala prikupljanje matičnih stanica od zameteka.
Daljnje istraživanje imunih stanica, koje su također nađene u majčinom mlijeku i za koje se već pokazalo da preživljavaju djetetove probavne procese, moglo bi pokazati putove za razvijanje ciljeva u pobjeđivanju određenih virusa ili bakterija.
Mliječne matične stanice (crveno/plavo) i diferencirane mliječne stanice (zeleno) izdvojene iz ljudskog majčinog mlijeka.
Izvornik: Catharine Madden u ScienceNetwok Western Australia (11. siječnja 2008.)
Preveo: Petar-Krešimir Hodžić, dr. med.
