Zdravstveno - ekološka problematika upotrebe pelena
Neumjereni tehnološki rast je stvorio okolinu, u kojoj je život postao tjelesno i duševno nezdravim. Zagađen zrak, iritirajuća buka, gust promet, otrovne kemikalije i mnogi izvori psihičkih i fizičkih stresova postali su dio svakodnevnog života.Ljudska tehnologija ozbiljno narušava i remeti ekološke procese, koji održavaju našu prirodnu okolinu i koji čine samu osnovu našeg postojanja.
Nevjerojatan je, ali istinit, podatak da su jedan od potencijalno štetnih otpada za ljudsko zdravlje na deponijima upravo dječje pelene. One predstavljaju, kako ekološki, tako i zdravstveni problem s kojim je vrijeme da se upozna javnost.
Uloga patronažne sestre može i mora biti sredstvo promicanja zdravlja i mijenjanja stavova, što je dugotrajan i bolan proces. Srž problema je u ekološkoj kratkovidnosti, a naš posao je da širimo vidike svojih korisnika. Da bi se ekološko poimanje zdravlja usvojilo podjednako u teoriji i praksi, biti će potrebno preodgajanje većeg dijela javnosti.
Današnja kriza okoliša, a u svezi s tim i problem otpada, zahtijeva više no ikad u povijesti, punu pozornost i mobilizaciju svih kreativnih potencijala čovječanstva. Naša neizmjerna potrošnja i naše snažno isticanje visoke tehnologije, ne samo da stvaraju ogromne količine otpadaka, nego zahtijevaju također i ogromne količine energije.
O ovoj temi se jako malo zna i govori i prvenstveno kontinuirana edukacija samih patronažnih sestara može pridonijeti širenju korisnih informacija i pružanja mogućnosti izbora za roditelje i njihovu djecu.
Postoje 2 osnovne vrste pelena:
- platnene ili pamučne pelene
- jednokratne pelene
Platnene pelene se dijele na 3 osnovne kategorije:
- ravne, preklopljene ili tetra pelene
- sašivene pelene
- sve u jednom pelene
Jednokratne pelene kao druga vrsta čine najveći postotak danas korištenih pelena. Proizvođači nude široki spektar različitih vrsta i veličina jednokratnih pelena.
Postoje različita istraživanja o razlikama među pelenama s obzirom na zdravstveni aspekt upotrebe pelena.
U Kanadi 1994 godine rađena je studija na više od 700 djece. Testiranje je pokazalo da djeca previjana jednokratnim pelenama 3 puta više obolijevaju od pelenskog dermatitisa.
Prema istraživanju provedenom u SAD navodi se da 1955 godine manje od 10% djece imalo pelenski osip, a 1991 godine čak 78% djece je imalo pelenski osip.
Mnogi roditelji su u velikim dvojbama koje pelene izabrati i na kraju u „strahu“ od platnenih pelena većina ih se odlučuje za jednokratne pelene.Jednokratne pelene upijaju veliku količinu tekućine, te su djeca često dulje vrijeme u istoj peleni što je vrlo nezdravo zbog brojnih kemikalija koje se nalaze u peleni i urina u koji duljim stajanjem iritira kožu.
Sastav jednokratne pelene:
- natrijev poliakrilat
- dioksin
- tbt
Prirodno previjanje ima mnogo prednosti kako za dijete, tako i za roditelja. Na raspolaganju su novi pamučni materijali i krojevi pelena sa čičak zatvaračima. Djeca rjeđe pate od grčeva, pelenskog osipa i gljivica. Pelene od prirodnih vlakana mogu se uništiti na prihvatljiv način po okoliš.Za dijete je svakako ugodnije u mekanom pamuku nego u nepropusnim plastičnim pelenama.
Dobro je znati da je za jedno dijete potrebno preraditi 10 m drveta, potrošiti 1600 l sirovog ulja za 120 kg plastike i 78000 l vode za proizvodnju celuloze (za pranje platnenih pelena potrebno je 20 000 l vode). Za razgradnju jednokratnih pelena (1800 kg miješanog otpada po djetetu) potrebno je 500 godina (6-7 generacija).
Iz svega navedenog očigledno je da bi se jednokratne pelene trebale svrstavati u otpad koji zahtijeva posebno zbrinjavanje.
Kada je riječ o problematici vezanoj uz područje zdravstvene ekologije, odnosno o edukaciji iz spomenutog područja, tada bi edukacija trebala početi upravo od patronažnih sestara. Samim time je jasno da moramo biti u mogućnosti prenijeti informaciju i dati mogućnost izbora svojim korisnicima.Edukacija je sastavni dio svakog čovjeka, svakog zanimanja i djelatnosti.Ne možemo si dopustiti da nemamo nikakve standarde na ovom području djelovanja.Patronažna sestra je prva koja stupa u kontakt s trudnicom, odnosno, rodiljom i to je vrijeme za pružanje informacija. Pravo na informaciju i vlastiti izbor imamo svi i to treba poštivati.Potrebno je razvijati ne samo zdravstvenu, nego i ekološku svijest prvenstveno nas samih, a onda i naših korisnika.
Hrvatska je po pitanju o zdravstveno ekološkom problemu još na niskoj razini. Tek pojedine udruge su se prihvatile posla edukacije roditelja.Na nama nije da se bavimo otkrivanjem „tople vode“ kada su taj put već prošle zemlje puno veće i bogatije od nas.Otpad nije problem, nego još jedan resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i goleme količine energije kojih je, u odnosu prema potrošnji, u cijelom svijetu sve manje.Država, ali i lokalne i regionalne vlasti morale bi osmisliti kvalitetne programe i dati poticaje za razvoj gospodarstva na održivim osnovama.Jednokratne pelene se svrstavaju u otpad koji zahtijeva posebno zbrinjavanje, a oni koji koriste platnene pelene čine mnogo za zaštitu okoliša i zdravlje svog djeteta.U Hrvatskoj jednokratne pelene uglavnom završavaju na gradskim smetlištima i postaju moguć izvor zaraze.
Amerika, Kanada, Velika Britanija i većina zemalja EU su prepoznale taj problem i pokrenule projekte proizvodnje i upotrebe platnenih pelena, a roditelje stimuliraju jednokratnim nagradama pri kupnji takvih paketa pelena, te poreznim olakšicama. U Austriji ta nagrada iznosi 100 eura.
Održavanje i financijska isplativost platnenih pelena također nije upitna.Nije potrebno iskuhavanje pelena, a ni peglanje. Pelene se peru u perilici rublja na 60 stupnjeva i ne treba ih peglati. U periodu djetetova previjanja jednokratnim pelenama roditelj potroši oko 11 400,00 kuna, a cijena previjanja platnenim pelenama iznosi od 3000-6000 kuna ovisno o vrsti i količini pelena, distributeru i sl. Trošak jedne mašine pelena iznosi 1,57 kuna, odnosno, za čitav period prematanja 565 kuna.
Proveli smo istraživanje na 30 korisnika i dobili smo očekivanje rezultate. Znanje o postojanju alternative u prematanju njihovog djeteta je dosta oskudno, a također i ekološka svijest naših građana je nešto na čemu je potrebno još puno raditi.
Platnene pelene nisu komplicirane pelene naših baka. Evoluirale su u oblik jednostavan za upotrebu i održavanje i ponovno su u prednosti nad jednokratnim pelenama. Vrijeme je za povratak platnenih pelena, jer su jednokratne pelene u posljednjih 30 godina ostavile katastrofalan trag u našem okolišu koji će tu ostati slijedećih 500 godina. Samo jedno dijete u svom životu „proizvede“ preko 1 tone teško razgradive plastike, gelova i biološko opasnog otpada. Godišnje se u Hrvatskoj potroši 70 milijuna jednokratnih pelena i one su treći po redu sudionik na odlagalištima, iza novina i boca.
