HODOČAŠĆE ČLANOVA ZAGREBAČKE PODRUŽNICE HKLD-A U ILOK
- Details
- Category: Novosti
- Published on Wednesday, 06 December 2023 21:10
- Hits: 687
U sklopu hodočašća članova Podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu gradu-heroju Vukovaru, a povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje, grupa od pedesetak hodočasnika posjetila je 12. studenoga grad Ilok, smješten u plodnome Srijemu, na obroncima Fruške gore i nad plavim Dunavom, u najistočnijem dijelu Republike Hrvatske Središnji dio hodočašća u Ilok bio je posjet Župnoj crkvi i Samostanu sv. Ivana Kapistrana koji djeluje u sklopu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
Sveti Ivan Kapistran (Abruzzo, 1386. – Ilok, 1456.) bio je talijanski franjevac, jedan od najglasovitijih propovjednika svih vremena. Bio je prvi gvardijan samostana franjevaca opservanata na otoku Svetog Andrije kod Rovinja, a kada su 1456. Turci napali Beograd, Kapistran je skupio četu križara, sastavljenu od franjevaca, seljaka, građana i profesionalnih vojnika, te uz grofa Janka Hunyadija uspio odvratiti Turke i zadati im težak poraz. No ubrzo nakon slavne pobjede nad Turcima, podlegao je kugi, te je umro u Iloku, gdje je i pokopan, kako je zatražio u svojoj oporuci. Iločku tvrđavu smatrao je prevažnom ne samo iz strateških razloga, nego prije svega vjerskih, zbog čega je u oporuci zapisao i ovo: „Ovo mjesto treba držati. Kada pokopate moje kosti, nemojte napuštati Ilok!“ Sličnu sudbinu doživio je nakon više od 500 godina jedan drugi franjevac – fra Marko Malović (1946. – 2018.) kojega je na službi u Samostanu sv. Ivana Kapistrana zatekao Domovinski rat.
Bio je jedini svećenik koji nije htio napustiti okupirano područje te ostao uz svoj narod tijekom cijelog Domovinskog rata, sve do oslobođenja i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Usprkos brojnim napadima na samostan i njega osobno, fra Marko je ustrajao u duhovnoj i materijalnoj skrbi za svoje župljane te konačno dočekao oslobođenje Iloka. Zbog svojih zasluga dobio je više državnih odlikovanja, a od posebnog značaja je najviše odlikovanje Svete Stolice Pro Ecclesia et Pontifice koje se dodjeljuje za ustrajnost u službi i vjernost Crkvi. Fra Marko je ovo odlikovanje dobio 1999. godine od Pape Ivana Pavla II za njegovo svećeničko i redovničko djelovanje te evanđeosko svjedočenje u teškim ratnim i poratnim godinama. Predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuđman 1997. godine odlikovao ga je „Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske” te 1999. godine „Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića” dok mu je Gradsko vijeće Grada Iloka dodijelilo Povelju Grada Iloka kojom ga je proglasilo „Počasnim građaninom Grada Iloka” u znak „zahvalnosti za duhovnu i inu potporu građanima Iloka u vrijeme Domovinskoga rata, a potom i u danima povratka prognanih Iločana”. Hodočasnici su se pridružili župljanima na nedjeljnoj svetoj misi koju je predvodio župnik i gvardijan Samostana fra Grgur Blažević.
Nakon misnog slavlja fra Grgur nas je upoznao s povijesti samostana i grada Iloka, a potom nas proveo hodnicima i dvoranama drevnog samostana u sklopu kojega je sačuvana i vrijedna biblioteka starih knjiga. U obilasku samostana pridružila nam se i gradonačelnica grada Iloka dr. Marina Budimir koja nas je upoznala s današnjim životnim prilikama u Iloku koji je nažalost nakon Domovinskog rata prepolovio broj stanovnika. Gradonačelnica Budimir zainteresirala se za aktivnosti HKLD-a, osobito u obližnjim slavonskim podružnicama. U poslijepodnevnim satima hodočasnici su posjetili i Muzej grada Iloka te Iločke podrume. Muzej grada Iloka opći je i zavičajni muzej osnovan 1952. godine na inicijativu prof. dr. sc. Antuna Bauera, a od 1969. djeluje u obnovljenom dvorcu obitelji Odescalchi u čijem posjedu je bilo i čuveno Ladanjsko imanje Principovac, a danas sastavni dio Iločkih podruma.
Stari podrumi potječu iz 15. i 18. stoljeća, a njeguju hrvatsku vinarsku tradiciju staru više od dva tisućljeća. U brojne tajne iločke povijesti uveo nas je gosp. Marko Kevo, voditelj Kulturno-povijesnog odjela Muzeja, koji nas je proveo kroz stalni postav Muzeja koji prikazuje život u Iloku od mlađeg kamenog doba do danas. Prvi procvat Ilok je doživio u vrijeme Rimljana koji ovdje grade konjičku utvrdu Cuccium, a u Srednjem vijeku na ovome se mjestu spominje tvrđava Ujlaky, Vilak, Willak. Ilok najveći procvat doživljava za vrijeme Nikole Iločkog, koji je obnašao razne časti u kraljevstvu: bio je ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda sedmogradski, a od 1471. i kralj Bosne. Nije poznato kada Ilok dobiva prve privilegije grada, no prvi za koje znamo su iz 1453., dok je najpoznatiji Statut grada Iloka onaj koji je 1525. potvrdio kralj Ludovik II, a za čiju je likovnu opremu i grb grada Iloka zaslužan minijaturist toga vremena Julije Klović. Svoj posjet Iloku članovi HKLD-a završili su kratkom vožnjom kroz jedinstvene vinogradarske položaje Principovac i Vukovo smještene na valovitim platoima Fruške gore podno Dunava, što se posredstvom iločkih enologa, vinara i vinogradara ugrađuje u potpis čuvenih iločkih vina. I ovaj posjet Iloku članovi HKLD-a iskoristili su za ugodno druženje u kojemu su se članovima Podružnice „Branimir Richter“ uz prijatelje i članove obitelji pridružili i članovi splitske, zadarske, riječke i koprivničke podružnice HKLD-a.
Rok Čivljak
